Preliminarni rezultati finskog eksperimenta sa tzv. osnovnim primanjima - ideja da državna vlada građanima koji dugo čekaju posao daje redovnu infuziju besplatnog novca bez i nisu baš bili onakvi kakvim se Finska nadala. Ali dio eksperimenta je ipak uspjeh..

Ovo u suštini nije bio eksperiment s univerzalnim osnovnim dohotkom (UBI), koji uključuje sve građane bez obzira jesu li dobili posao ili ne. Umjesto toga, bio je ciljani pokušaj da se vidi šta će se dogoditi ako vlada nasumično odabere 2.000 nezaposlenih građana i dodeli im ček od 560 eura svakog mjeseca tokom dvije godine. Učesnici su bili sigurni da će i dalje primati novac i ako dobiju posao. U stvari, glavni cilj eksperimenta bio je "promicanje zapošljavanja" - vlada je htjela vidjeti hoće li osnovni dohodak ljude natjerati da prihvate više posla, čak i ako je to slabo plaćen ili privremen posao.

Po toj je metrici eksperiment bio neuspjeh: primanje besplatnog novca nije uticalo na vjerovatnoću da će ljudi na jedan ili drugi način ući u radnu snagu.

Ali evo šta je osnovni dohodak učinio: primatelje je učinio da se osjećaju sretnijim i manje pod stresom. "Primatelji testne grupe izjasnili su se o boljem blagostanju u svakom pogledu u odnosu na uporednu grupu", izjavio je istraživač Olli Kangas.

To je vrlo pozitivan rezultat, koji ne bi trebalo da zasjeni činjenica da to nije ono na šta je Finska pucala.