Husein-pašina džamija u Pljevljima bila je i protekle 27. noći Ramazana mjesto obilježavanja Lejletul-kadra, kad se pred vjernike iznosi jedinstvena relikvija za koju se vjeruje da je dlaka iz brade Poslanika Muhameda, a.s.

U ovoj džamiji, taj rijetki običaj provodi se odavno svake 27. noći ramazana, pa čitave generacije ponesu sjećanje na svečanu atmosferu i ugodne mirise te noći u džamiji, naročito osvijetljenoj za ovu priliku.

Relikvija, uronjena u vosak, čuva se u malom valjkastom zatvorenom staklu i u tom obličju je jedan od velikodostojnika drži dok vjernici, poslije strpljivog čekanja u dugom redu, prilaze, dodirnu staklo usnama i čelom, a nakon toga obavezno dobiju parče mirisnog pamuka.

Pljevlja 27. noć 2019a

Mirisnim pamukom se staklo prebriše prije nego mu priđe svaka naredna osoba, odrasli ili djeca. Vjeruje se da zrači dobrom pa su oduvijek oni koji učestvuju u ovom događaju u Pljevljima, čuvali ‘svoj’ komadić pamuka mjesecima poslije, neki i po čitavu godinu, do iduće 27. ramazanske noći.

U džamiji, za sve vrijeme u toj prilici, više osoba naglas uče salavate. Utisak je da za 27. noć, gotovo svi vjernici u Pljevljima što mogu hodati dolaze u Husein-pašinu džamiju. Sinoć je za ovu priliku boravio i hafiz Bugari.

Pljevlja 27. noć 2019a

Glavni imam Samir ef. Kadribašić izjavio je za agenciju Fena da nema zapisa ni drugog vjerodostojnog podatka od kada se tačno Poslanikova dlaka s brade poštuje u ovoj građevini, ali i da je usmeno sjećanje dugo ne manje od vijeka i po.

- Sam ceremonijal se sastoji od zijareta toj relikviji koja se čuva u staklenoj epruveti. Izlažemo je samo u 27. noći ramazana osim još u nekim specifičnim situacijama kao što bi trebalo biti biti ovog juna, kada će biti obilježeno 450 godina džamije, na izložbi vrijednosti koje ona čuva - najavio je glavni imam ef. Kadribašić.

- Ne može se utvrditi ni je li tačna čaršijska legenda da je relikvija unesena na rukama u Pljevlja u koloni ljudi dugoj 15 kilometara. I ako nije tačna, ta priča ilustruje o veličini samog običaja, ali i građevine - navodi glavni imam.

Elegantna Husein-pašina džamija izgrađena je prije 450 godina i njen mecena je Husein-paša Boljanić iz okoline Pljevalja. On je bio visokopozicionirani funkcioner u tadašnjoj osmanskoj državi, namjesnik Carstva u Misiru. Na vrhuncu moći, želio je ostaviti spomen zavičaju i tako je počela njena gradnja. Samir ef. Kadribašić ističe da je najmonumentalniji objekat te vrste u Crnoj Gori, možda u regionu i šire.

Pljevlja 27. noć 2019a

Tipičnog je osmanskog graditeljskog tipa, s najvišim kamenim minaretom na Balkanu. Smatra se da je njen graditelj mimar Hajrudin iz škole velikog osmanskog arhitekte Sinana. Husein-pašina ili Velika džamija, kako je još mještani zovu, to ime nije zaslužila među drugim gradskim džamijama golemim dimenzijama već ljepotom i skladom vanjštine, a naročito neobično vitkim minaretom, visokim 42 metra, s kamenim stalaktitima na šerefetu.

Putopisac Evlija Čelebija zabilježio je ljepotu Husein-pašine zadužbine u Pljevljima, tadašnjoj Taslidži a nekadašnjem sjedištu Hercegovačkog sandžaka, poređenjem s carskim džamijama. Piše i o hasuri kojom je u jednom komadu bio zastrt čitav džamijski pod, dobavljenoj iz Misira. Iako je Evlija boravio u Pljevljima blizu sto godina po gradnji džamije, za tu svilenu prostirku navodi da je bila neobično očuvana i svježa, piše Fena.

POVEZANO
iftarJEDITE PRAVILNO TOKOM MJESECA RAMAZANA: 8 savjeta za sve postače

Ovogodišnji ramazan u Pljevljima je protekao u znaku 450. godine od njene izgradnje. Povodom tog jubileja, u Crnoj Gori je štampana poštanska marka.. Iz preduzeća Pošte su također podsjetili da je mecena Husein-paša Boljanić koji je u drugoj polovini 16. vijeka bio na najodgovornijim vojnim i civilnim položajima osmanske države.

Glavni arhitekta objekta bio je čuveni mimar Hajrudin, a građevinske radove izvodili su dubrovački majstori, navedeno je.

Zbog svog arhitektonskog sklada, Husein-pašina džamija se ubraja u najvrednije sakralne objekte orijentalno-islamske kulture na prostorima Balkana, navele su Pošte Crne Gore.

Vraćajući se obilježavanju Lejletul-kadra u pljevaljskoj džamiji i jedno poređenje. Gotovo identična praksa je i u turbetu hazreti Mevlane koje se nalazi u sklopu muzeja u turskom gradu Konya u kojem se pored brojnih artefakata iz vremena velikog sufijskog učenjaka čuva i dlaka iz brade Poslanika Muhameda, a.s.

Kao i u Pljevljima tokom Lejletul-kadra i u Konyi brojni vjernici hodočaste relikviju Božjeg poslanika.

POVEZANO
Kadra Ramazan Parovi 1USRED SRPSKOG RIJALITIJA "PAROVI": Kadra odlučio da klanja i da posti Ramazan! (FOTO)