Trinaesto izdanje mozaičkog magazina «Duga Presshura» na temu «MELOPOETSKA I UNIVERZALNO-LJUDSKA POVEZANOST TRADICIONALNE DALMATINSKE PJESME I BOSANSKE SEVDALINKE» održano je sinoć u prostoru kluba «SSH» u Sarajevu. Uvodničari su bili:

Članice ženske klape «Divna» iz Trpnja (Pelješac, Hrvatska): Ivana Jelaš, Snježana Domaćin, Elena Vukasović, Vesela Milović, Olivera Rašić, Đurđica Andričević, Dubravka Šerković i Ana Šundrica te njihov voditelj Ivan Salečić.

Mozaični magazin «DUGA PRESSHURA» organizira Udruga «Libertas», pod pokroviteljstvom Fondacije Schüler Helfen Leben. Urednica i voditeljica programa bila je Ivana Krstanović.

- Milenijsko prožimanje sredozemnog (mediteranskog) i dinarskog (kontinentalnog) glazbenog naslijeđa Dalmacije pridonijelo je sadržajnom bogatstvu i stilskoj raznovrsnosti glazbene kulture u Dalmaciji koja se podjednako autohtono očituje u svojim urbanim i ruralnim oblicima. Pa ipak, najuvjerljiviju identifikaciju s doživljajem glazbene baštine ovoga podneblja ostvarila je dalmatinska klapska pjesma. Iako je riječ o relativno novijoj glazbenoj pojavi nastaloj sredinom XIX. stoljeća, oblikovanje dalmatinskih klapskih pjesama u homofone višeglasne napjeve spjevane u durskoj tonici i gotovo u pravilu izvođene a cappella, u skupinama od (uobičajeno) pet do osam pjevača, zacijelo je bio duži vremenski proces», izjavio je Ivan Salečić, voditelj ženske klape «Divna».

- Dalmatinske klapske pjesme su zapravo intimistički glazbeno-poetski zapisi iz stvarnog života, a klape su izvorno bile način života po sebi. Zato se autentične dalmatinske klape uvijek odlikuju interpretativnom autohtonošću koja odaje njihovu zavičajnost, što znači da je klapa zapravo glazbeno-sociološka pojava. Dalmatinska klapska pjesma i klapa su, prema tome, promišljanje života prožeto tradicijskim vrijednostima podneblja, istakla je Ana Šundrica, članica ženske klape «Divna».

Ivana Jeleš, članica ženske skupine «Divna», naglasila je da je veza Bosne i Dalmacije, odnosno Sarajeva i Trpnja, genetska, a to znači vrlo stara i važna.

- Sarajevo i Trpanj spaja turistička, univerzalno-ljudska i melodijsko-zavodljiva frekvencija na kojoj se njihovi građani i danas uzajamno prepoznaju i ogledaju. U Trpnju ljetuje najviše Sarajlija, a i mnogi poznati izvođači iz Sarajeva godinama nastupaju u Trpnju. Toga moramo biti svjesni i, kao odgovorni ljudi, trebamo to dobro čuvati i sistematski njegovati, istakla je Jeleš.

U okviru stalne glazbene rubrike, urednik dr. sc. Marijo Pejić govorio je o stvarateljima i izvođačima sevdalinke i istakao:

- Sevdalinka ima poetski stil i pjeva o ljubavi i duši, isto kao dalmatinska pjesma, uz predivnu melodiju punu ukrasa, a njezini najbolji stvaratelji i izvođači na ovim prostorima su Safet Isović, Zaim Imamović, Nada Mamula, Zehra Deović, Zora Dubljević, Aleksa Šantić, Jozo Penava, Nedjeljko Bilkić, Jovica Petković, Ismet Alajbegović-Šerbo, Himzo Polovina itd.

Pjesnikinja Ivana Krstanović je, u okviru poetskog programa «DUGA PRESSHURA», predstavila stvaralaštvo dalmatinskog pjesnika i novinara Momčila Popadića.

(Doznajemo.com)