Četrnaesto izdanje mozaičkog magazina «Duga Presshura» o temi «Tradicijska kultura i njezina primjena u suvremenom društvu» održano je jučer u prostoru kluba «SSH» u Sarajevu. Uvodničari su bili: Mirko Bačić, direktor Turističke zajednice Grada Županje, Marica Jovanovac, vlasnica Etno kuće «Snašini kućari» (Gradište, Slavonija), te članice Ženskog vokalnog ansambla «Nene» (Bošnjaci, Slavonija).

Mozaični magazin «DUGA PRESSHURA» organizira Udruga «Libertas», pod pokroviteljstvom Fondacije Schüler Helfen Leben, a urednica i voditeljica programa je Ivana Krstanović.

- Tradicija je usmena predaja običaja s generacije na generaciju, znanja, vještina unutar jedne homogene ljudske zajednice. Pod tradicijom se podrazumijeva kontinuiran i dugotrajan način ponašanja (najmanje 50 godina) koji se držao obveznim, a oblikovana je mjestom (geografsko klimatskim uvjetima), poviješću, vjerom i kontekstom. Tradicijska kultura se oduvijek nadograđivala i to je teklo prirodno putem iz naraštaja u naraštaj ali su pritom zadržane sve bitne temeljne značajke duhovnosti ljudi određenog kraja. Tradicijska kultura predstavlja usmenu predaju kulturno vrijednog stvaralaštva koje se dijeli na materijalnu i nematerijalnu kulturu. Kako danas tradicija, onakvu kakvu znamo, uslijed promijenjenih društveno ekonomskih odnosa neumitno iščezava, opstaju sociološki, pedagoški, estetski i komercijalno vrijedni segmenti koji zadovoljavaju potrebe i ukus današnjih generacija, izjavio je direktor Turističke zajednice Grada Županje Mirko Bačić.

- Svjedoci smo obnavljanja pojedinih područja tradicijske kulture. Osnivaju su etno muzeji i etno kuće. Organiziraju se seminari za razna narodna znanja i umijeća. Obnavljaju se već iščezli običaji. U skoro svakom selu postoji ili se osniva kulturno-umjetnička udruga. A i mediji pridaju sve veću pažnju tradiciji. Elementi tradicijske kulture bivaju vrlo često korišteni kao predložak za glazbeno, filmsko i modno izražavanje, naglasila je Marica Jovanovac, vlasnica Etno kuće «Snašini kućari», koja se nalazi u Gradištu pokraj Županje.

Martina Golubičić, članica Ženskog vokalnog ansambla «Nene», ističe da su danas glavni nositelji i čuvari tradicijske kulture izvaninstitucionalne zajednice, odnosno brojna kulturno-umjetnička društva i njihovi članovi, svirači, pjevači zatim rukotvorci, izrađivači narodnih nošnji, glazbala, suvenira, nakita itd. Smatra da su glavni motivatori za obnavljanje tradicije narodna osviještenost, estetika, putovanja i sl. te uspješnost tržišnog plasmana svojih proizvoda i vještina.

- Tradicijski ples, pjesma, igra, glazba danas su najprivlačniji i najčešće korišteni i izvođeni dio tradicijske kulture. Oni se mogu održavati u kontekstu zabave, rekreacije, scenskog i javnog izvođenja i ostvarivanja respektabilnih umjetničkih dostignuća. Prilikom izbora vokalne građe nastojimo zadržati vokalnu strukturu, veseli karakter, laku pamtljivost napjeva i literarnu vrijednost teksta, izjavila je Mateja Željezić, članica Ženskog vokalnog ansambla «Nene».

U stalnoj glazbenoj rubrici urednik dr. sc. Marijo Pejić predstavio je stvaralaštvo Mladena Pozajića, dirigenta i skladatelja iz Županje, koji je živio u Sarajevu.

- U Županji je proveo djetinjstvo. Dirigirao je simfonijskim orkestrima u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani, Skopju, Dubrovniku i Mostaru itd. Bio je dirigent Opere u Sarajevu (1947. -1963.) i profesor Muzičke akademije (1956. – 1972.). Skladao je za orkestar, klavir i zbor. U narodu su mu popularne skladbe kao npr. 'Ako si pošla spat', 'Oj more duboko' i 'Kad ja pođoh na Bembašu', naveo je Pejić.

Pjesnikinja Ivana Krstanović je u stalnoj književnoj rubrici govorila o piscima iz Slavonije ističući da su oni dali nove impulse književnosti na ovim prostorima i u žanrovskom i u tematskom repertoaru te da su Jurković, Korajac, Freudenreich i Tomić unijeli u dotad smrtno ozbiljnu hrvatsku književnost i neusiljeni humor i duhovitost, da je Harambašić dao novi ton domoljubnoj lirici, a da je Josip Kozarac prvi na estetski relevantan način književno artikulirao elemente slavonske individualnosti i njezina regionalnog identiteta unutar širega okvira.

(Doznajemo.com)