Kantonalna uprava Civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), kako je u izjavi za Fenu kazao direktor Džavid Aličić, ni jutros, kao ni sinoć, nije dobila dojave s terena o pričinjenim značajnijim štetama nakon sinoćnjeg zemljotresa na području Zenice.
Evropski mediteranski seizmički centar registrirovao je sinoć, oko 22.06 sati, zemljotres jačine 4,1 stepen po Richteru, na dubini od 10 kilometara i s epicentrom u naselju Lokvine kod Zenice, koji je poprilično uznemirio Zeničane.
- Danas smo dobili dojavu iz Srednje mješovite škole u Zenici da im je oštećen dimnjak pa su nadležni iz Gradske uprave Zenica dobili zadatak da izađu na teren te evidentiraju i saniraju oštećenje. Što se tiče građanstva, dobili smo samo jednu obavijest o napuknuću na kući u Lokvinama, gdje je i bio epicentar, kao i iz Zavidovića. Naravno, sve to sada provjeravamo, pogotovo ovu dojavu iz Zavidovića, gdje i nije bio ni epicentar, izjavio je Aličić i dodao kako tokom noći i jutra nije bilo tzv. povratnih zemljotresa.
Građani su sinoć bili prilično uznemireni podrhtavanjem tla, pa je zanimljivo znati šta stručnjaci tvrde o tome da li je riječ o najavi većeg potresa? Odmah kažimo - odgovor je NE! Odnosno, praktično je nemoguće predvidjeti kada bi se novi potres mogao desiti. Međutim,
već izvjesno vreme svijet, pa i Balkan, je u periodu povećane seizmičke aktivnosti, pa se može očekivati da se aktivnost svih seizmogenih zona vidno poveća, tvrde stručnjaci.
Naime, u zoni Mediterana, afrička ploča se podvlači pod euroazijsku ploču, ujedno izdižući postepeno dno Mediterana, Apenine i Dinaride i istovremeno potiskujući italijansko kopno prema hrvatskoj obali brzinom oko četiri milimetra godišnje. U tom kontekstu Balkan je jedna od mnogih zona na našoj planeti sa intenzivnom seizmičnošću.
Potresi koji nastaju u zonama primarne seizmičnosti rezultat su naglog rasterećenja naponskih stanja koja se godinama i decenijama akumuliraju u stjenskoj masi prilikom sporog klizanja afričke ploče pod euroazijsku ploču.
Budući da postoji veliki rasjed Zemljine kore, koji od Himalaja preko Irana, Turske i Grčke prelazi preko našeg teritorija, razumljiva je tektonska aktivnost ovih prostora.
Recimo, seizmografi tvrde da se u sljedećih 50 godina na području BiH mogu očekivati zemljotresi maksimalnog intenziteta do sedam stepeni Mercallijeve skale, znači s mogućim oštećenjima kuća.
Svojedobni izvještaj o riziku od prirodnih katastrofa u svijetu, koje je objavio Odjel UN zadužen za životnu sredinu i ljudsku sigurnost, je obuhvatilo 173 zemlje, a Italija u kojoj se desio potres ima indeks 4,88. Međutim, BiH i Srbija su, prema ovom istraživanju, s indeksom 6,42, odnosno 7,53 rizičnije od Italije. Na Starom kontinentu poprilično “opasne” su još Rumunija (6,61), Grčka (7,36), Holandija (8,76) i Albanija (10,01).
- Uvijek postoji mogućnost zemljotresa - upozoravju stručnjaci.
Ipak, precizno predviđanje potresa je nemoguće, i nema nikakvog razloga za paniku.
BiH. Inače, nedavno su iz Centra za seizmologiju, Federanog hidrometeorološkog zavoda, upozorili kako je Treskavica izuzetno seizmički aktivno područje, jer tu postoji raspcjep koji u budućnosti može donijeti jake potrese.
- Na tom lokalitetu se u budućnosti mogu desiti vrlo jaki potresi do nekih 8 ili 9 stepeni Merkalija, odnosno do nekih 6.5 stepeni po Richteru. Taj lokalitet oko Treskavice je u prošlosti bio aktivan i još uvijek jeste. Kada je u pitanju Sarajevo tu se ne očekuju neki potresi veći od 7 stepeni Merkalija. Bilo bi građevinske štete, ali na slabijim objektima - procjenjuju u Centru za seizmologiju.
