U južnom dijelu Njemačke, u regiji gornjebavarskih Alpa, nalazi se Wendelstein, planina s vrhom na 1.836 metara. Duže od 100 godina Wendelstein je centar zimskog turizma, jedinstven po tome što već više od 107 godina planinare, skijaše i druge goste do vrha prevozi brdsko-planinska električno pogonjena željeznica. Radi se o uskotračnoj željeznici, čija su vozila i pruga opremljeni sistemom zupčanika.

A to što do Wendelsteina vodi električno-zupčasta pruga zaslužni su, vjerovali ili ne, Bosanci, odnosno Bosna i Hercegovina!

Otkud Bosna u priči o jednom od najvećih "čuda" iz tog vremena? Pretvaranje Wendelsteina u izletište Bavaraca počelo je još ’80-ih godina 19. stoljeća, da bi se početkom 20. vijeka, kao naredni korak, nametnula potreba za prugom do vrha. Na konkurs za izgradnju pruge javio se Otto von Steinbeis (1839-1920) sa smionim planom: Dovest će voz do Wendelsteina, i to električno-zupčasti umjesto parne lokomotive!

Ko je Otto von Steinbeis? Njemački industrijalac koji je razgranao biznis u Bosni i Hercegovini, u vrijeme austrougarske vladavine. Godine 1893. Von Steinbeis osnovao je poduzeće za preradu šume i drveta Bosna koje će mu nakon poraza Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu, konfiskovati vlasti Prve Jugoslavije i preimenovati u Šipad!

Vratimo se Wendelsteinu. Lokalne bavarske vlasti prihvatile su ponudu Otta von Steinbeisa kojem je bavarski princ regent Luitpold potpisao pravo na koncesiju za izgradnju pruge 4. februara 1910. Von Steinbeis imao je viziju koja se, malo po malo, počela ostvarivati. U podnožju Wendelsteina, u Hinterkronbergu, napravljena je hidroelektrana s dvije turbine koja je strujom trebala snabdijevati buduću prugu.

No, najzahtjevniji posao bila je izgradnja pruge na totalno nepristupačnom planinskom terenu. Von Steinbeis je znao gdje može pronaći najbolje radnika za ovaj zadatak. Naravno, u svojoj bosanskoj firmi! Iz BiH dolazi oko 800 radnika koji su za nešto više od dvije godine napravili pravo čudo.

Na web-stranici Wendelsteina danas bukvalno piše: "Danas je teško zamisliti kako je bilo moguće da 800 uglavnom bosanskih radnika u samo dvije godine izgrade 9,95 kilometara pruge sa sedam tunela, osam galerija za zaštitu od lavina i odrona kamenja, 12 mostova, brojnim potpornim zidovima".

O kakvom se građevinskom poduhvatu radilo govori podatak da je u Hohe Mauer (Visoki zid) – nasip dužine 127 i visine 17 metara podno posljednje planinske stanice Bergbahnhof – ugrađeno 10.000 kubnih metara obrađenog kamena, dok je na cijeloj pruzi upotrebljeno oko 35 tona eksploziva.

Kada je 25. maja 1912. godine otvorena prva njemačka planinska željeznička pruga, počela je nova era za Wendelstein i cjelokupni bavarski turizam.

U proteklih 107 godina pruga je nekoliko puta modernizirana, nešto skraćena, ali i dalje počiva na temeljima koje su postavili radnici iz Bosne i Hercegovine i vizionar Otto von Steinbeis.