Udruga organizatora otpora, umirovljenih i demobiliziranih branitelja HVO Sarajevo je, pod pokroviteljstvom Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo, u klubu SSH u Sarajevu organizirala stručnu radionicu «Promocija socijalnog i mentalnog zdravlja i prevencija socijalnih i mentalnih poremećaja kod djece branitelja Obrambeno-oslobodilačkog rata u BiH (1992.-1995.) s dijagnozom PTSP-a i civilnih žrtava rata na području Kantona Sarajevo».

Svojim izlaganjima na radionici su se predstavili sociolozi, komunikolozi, pedagozi, socijalni radnici itd. Koordinatorica projekta magistrica Ivana Krstanović je navela da su najmlađa skupina povezana s Obrambeno-oslobodilačkim ratom u BiH upravo djeca poginulih i nestalih branitelja iz rata koja danas boluju od depresije.

«Možemo govoriti o transgeneracijskom prenosu posljedica samog stradavanja i traume roditelja na sljedeće generacije. Program liječenja ove populacije djece uvijek nudi porodičnu terapiju u cilju poboljšanja odnosa, ekspresije emocija, komunikacije, strategija rješavanja problema. Pokazalo se da je učešće očeva u ratu povezano sa suicidalnim promišljanjima njihove djece. Znakovi i simptomi depresije kod mladih uključuju promjene u emocijama i ponašanju. Emocionalne promjene mogu uključivati: osjećaj tuge, što može uključivati plač bez ikakvog razloga; razdražljivost, frustraciju ili osjećaj tuge, čak i zbog malih stvari; gubitak interesa ili zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima; gubitak interesa za prijatelje i familiju ili sukob s njima; osjećaj bezvrijednosti, krivnje, fiksacije na prošle neuspjehe, pretjerano samookrivljavanje ili samokritika; ekstremna osjetljivost na odbijanje ili neuspjeh, potreba za prekomjernim uvjeravanjem; problemi koncentracije, razmišljanja, donošenja odluka i prisjećanja događaja; osjećaj da je život i budućnost strašna i sumorna; česte misli o smrti ili samoubistvu; promjene u ponašanju mladih mogu uključivati: umor i gubitak energije, nesanica ili previše sna, promjene u apetitu, poput smanjenog apetita, ili povećane želje za hranom i debljanja, upotreba alkohola ili droge itd.», izjavio je magistar pedagogije Vedad Krajina.

«Tijekom rata, mnoga djeca su bila zatočenici u logorima, a njihova prosječna dob tada je bila 8 godina. Po dolasku u mjesta gdje su bili smješteni prognanici, djeca su se susretala s raznim problemima, a najviše s diskriminacijom s obzirom na mjesto rođenja, ekonomski status, sudjelovanje u ratu i gubitak roditelja te vršnjačkim nasiljem, što je dovelo do brojnih autodestruktivnih ponašanja tijekom odrastanja», naglasio je dr. sc. Marijo Pejić, predsjednik HNV BiH.

Prof dr. Besim Spahić je objasnio da u društvu i dalje postoje predrasude kako stradalnička populacija ima brojne povlastice, a među njima su dobitak posla bez znanja i kvalifikacije te velika primanja.

Emeritus prof. dr. Marinko Pejić, predsjednik U.O.O.U.D.B. HVO Sarajevo, mišljenja je da se nakon završetka rata društvo nije potrudilo sagledati realnu situaciju o braniteljskoj i stradalničkoj populaciji.

U okviru ovoga projekta organizirana je podjela paketa s higijenskim i prehrambenim artiklima i lijekovima članovima obitelji nekadašnjih pripadnika HVO Sarajevo povodom predstojećih božićno-novogodišnjih blagdana.

(Doznajemo.com)