Sudeći prema rezultatima jučerašnjih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, formiranje nove vlasti ovisit će praktično o jednom čovjeku.

Jezičak na vagi za formiranje vlasti između Demokratske partije socijalista (DPS) Mile Đukanovića i njihovih tradicionalnih partnera sa jedne, te prosrpskih stranaka sa druge strane je Ujedinjena reformska akcija (URA) i njen predsjednik, 35-godišnji Dritan Abazović.

Ta stranka je osvojila četiri mandata u Parlamentu Crne Gore, te vladajuća većina ovisi o njihovoj odluci kome će se prikloniti. Ranije je lider te stranke poručivao kako ga zanima isključivo formiranje vlade stručnjaka - te da ne želi nacionaliste i fašiste. Osim toga, on je ekspert za euroatlantske integracije i međureligijsku toleranciju.

...

>>> AKTIVIRAJTE NAŠU VIBER GRUPU, OSVOJITE NAGRADE I PRATITE NAJBOLJE VIJESTI ODMAH!! <<<

...

- Crna Goro, neka ti je sretna sloboda. Trideset godina smo čekali da se smijeni vlast i mnogi nisu vjerovali, ali jesu ovi ljudi ovdje. Rekli smo da ćemo ispisati historiju i jesmo. Znali smo da ćemo biti game changeri. Dobili smo mafiju bez novca, samo znanjem. Crna Gora je zaslužila da je u narednom peridou vodi ekspertska vlada. Ko je htio slobodu, izvolite, zaslužile ste je – poručio je danas Abazović.

Abazović je široj javnosti relativno nepoznato ime. Na čelu URA je od četvrtog mjeseca 2017. godine, a u Crnoj Gori se istaknuo po kritičkom odnosu prema vlasti Mila Đukanovića, iako nije štedio ni prosrpsku opoziciju.

Abazović je etnički Albanac iz Ulcinja, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu na odsjeku Politologije, gdje je bio i student generacije, te dobitnik "Zlatne značke" i "Zlatne povelje" Univerziteta u Sarajevu.

Magistrirao je 2008. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore na smjeru Međunarodni odnosi. Doktorirao je 2019. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Dritan Abazović

U njegovoj biografiji se navodi da je dugogodišnji saradnik nevladinih organizacija iz oblasti ljudskih prava, euroatlantizma i građanskog aktivizma. Angažiran je na projektima u vezi sa promocijom multikulturalizma u postkonfliktnim zonama bivše Jugoslavije. Učesnik je međunarodnih programa, konferencija i seminara. Specijalizirao se na nekoliko studijskih programa, a usavršavao se na Univerzitetu u Oslu (Norveška), gdje je zavšio "Studije mira".

Kao predavač je, između ostalog, bio angažiran na Institutu za tehnologiju MSU, Iligan (Filipini) na temu "Istočna Evropa", kao i na Bilgi Univerzitetu u Istanbulu na temu "Novi koncept ljudske sigurnosti u političkom sektoru".

Radio je kao demonstrator na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu na predmetima prof. dr. Esada Zgodića, zatim kao izvršni direktor u Televiziji "Teuta" i izvršni direktor NVO "Mogul" u Ulcinju. Radno iskustvo stekao je i kao profesor u srednjoj školi "Drita" u Ulcinju, gdje je predavao predmete Sociologija kulture, Komunikologija i Historija religije.

Govoreći o saradnji nakon izbora, Abazović je tvrdio da "ne želi ni fašiste ni nacionaliste". Indikativno je da u URA smatraju da treba postojati Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je bio prekretnica za polariziranje političke scene u Crnoj Gori.

- Kada sve vjerske zajednice dovedemo u istu ravan i sve isto tretiramo, mislim da niko ne bi imao ništa protiv takvog zakona. On nam je potreban, ali drugačiji, moderan i ustavan – poručivao je Abazović.

Stav o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti je rezultirao tenzijama sa predstavnicima prosrpskih političkih opcija, koje danas gotovo bez zadrške računaju na njegove glasove u Parlamentu za formiranje nove vlasti.

Prije dvije godine je zastupnik Demokratskog fronta Budimir Aleksić Abazovića optužio da "pokušava da prevari srpsko biračko tijelo". Aleksićev stranački kolega Jovan Vučurović je Abazovića svrstao među "režimske i antisrpske protuhe", te je ustvrdio da se lider URA "otvoreno veseli torturi kojoj su izloženi Srpska pravoslavna crkva, Demokratski front i pravoslavni vjernici".