Snažni potresi koji su pogodili Hrvatsku, prvo u trećem mjesecu, a zatim sada i na samom izmaku 2020. godine, stručnjake nisu iznenadili!

Naime, već izvjesno vreme svijet, pa i Balkan, je u periodu povećane seizmičke aktivnosti, pa se i moglo očekivati da se aktivnost svih seizmogenih zona vidno poveća, tvrde stručnjaci.

Naime, u zoni Mediterana, afrička ploča se podvlači pod euroazijsku ploču, ujedno izdižući postepeno dno Mediterana, Apenine i Dinaride i istovremeno potiskujući italijansko kopno prema hrvatskoj obali brzinom oko četiri milimetra godišnje. U tom kontekstu Balkan je jedna od mnogih zona na našoj planeti sa intenzivnom seizmičnošću.

Potresi koji nastaju u zonama primarne seizmičnosti rezultat su naglog rasterećenja naponskih stanja koja se godinama i decenijama akumuliraju u stjenskoj masi prilikom sporog klizanja afričke ploče pod euroazijsku ploču.

Budući da postoji veliki rasjed Zemljine kore, koji od Himalaja preko Irana, Turske i Grčke prelazi preko našeg teritorija, razumljiva je tektonska aktivnost ovih prostora.

Prije nekoliko godina izvještaj o riziku od prirodnih katastrofa u svijetu, koje je objavio Odjel UN zadužen za životnu sredinu i ljudsku sigurnost, je obuhvatilo 173 zemlje, a ilustracije radi, BiH i Srbija su, s indeksom 6,42, odnosno 7,53 bile rizičnije od Italije u kojoj se tada već desio vrlo snažan potres. Na Starom kontinentu poprilično “opasne” su još Rumunija (6,61), Grčka (7,36), Holandija (8,76) i Albanija (10,01).

- Uvijek postoji mogućnost zemljotresa - upozoravju stručnjaci.

Ipak, precizno predviđanje potresa je nemoguće.