Na samitu UNESCO-a u Istanbulu donesena je odluka o upisu stećaka na Listu svjetske kulturne baštine.

Na listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih se 22 nalaze na teritoriji Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriji Hrvatske.

Proces pripremanja dokumenata za upis na UNESCO listu trajao je šest godina, a počeo je u Sarajevu 2009. godine, potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji između Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Iako je panel Icomosa dao kritički intonirano mišljenje na dostavljenu dokumentaciju, projekat je izveden na diskusiju i donesena je pozitivna odluka.

U obrazloženju je, između ostalog, pohvaljena zajednička saradnja zemalja, što se doživljava i kao dio procesa pomirenja.

U obrazloženju odluke navedeno je da se mora povesti posebna briga o pravilnoj konzervaciji stećaka, jer se mnogi nalaze u zapuštenom stanju i prepušteni su nebrizi.

Upisom na Listu svjetske kulturne baštine nekropole sa stećcima bi trebale biti sačuvane od daljnjeg propadanja i uništenja.

Na području Bosne i Hercegovine nalazi  se brojčano najveći broj stećaka, njih približno 60.000.

Prema evidenciji državnih zavoda za zaštitu spomenika, na području Srbije nalazi se 4.100 stećaka, na području Hrvatske 4.400 i na području Crne Gore 3.500 stećaka.

Naučno prikupljanje i obrada stećaka počela je s dolaskom Austro-Ugarske na područje Bosne i Hercegovine, a centar svih aktivnosti bio je Zemaljski muzej u Sarajevu, u čijem se dvorištu i danas nalaze umjetnički najvrjedniji stećci.

Stećci su srednjovjekovni nadgrobni spomenici ukrašeni rudimentarnim slikama.

Najčešći motivi koji se pojavljuju na stećcima su prikazi ljudi.

Za umjetničku i kulturnu tradiciju Bosne I Hercegovine značajni su i napisi - epitafi - koji se, u pravilu, nalaze na stećcima.

Stećci su jedinstven duhovni, umjetnički i kulturni fenomen, svojstven samo području zemalja Bosne i Hercegovine i njenog okruženja.

Iako se dugo vremena pokušavalo stećke povezati s renesansnim umjetničkim djelovanjima na području zapadna kontinenta, istraživanja su pokazala da ništa slično nije zabilježeno na drugim mjestima.

Najveći broj stećaka podignut je u periodu između 13. i 16. vijeka, a najznačajnija nekropola ovih spomenika smještena je u Radimlji kod Stoca, gdje se nalazi 133 veoma dobro očuvana stećaka.

Izvor: Al Jazeera