Petnaesto izdanje mozaičnog magazina «Duga Presshura», o temi «Uloga i značaj humora u svakodnevnom životu», održano je jučer u prostoru kluba «SSH» u Sarajevu. Gost/uvodničar je bio Momčilo Momo Dragičević, humorist, satiričar i novinar.

Urednica i voditeljica programa bila je Ivana Krstanović. Mozaični magazin «DUGA PRESSHURA» organizira Udruga «Libertas», pod pokroviteljstvom Fondacije Schüler Helfen Leben.

- Humor je fenomen koji susrećemo u svim povijesnim razdobljima, u suvremenim društvima u usmenoj i pisanoj komunikaciji, među pripadnicima svih dobnih, profesionalnih i drugih skupina, bez obzira na spol, rod i klasu, u raznim prigodama i medijima. Humor se ostvaruje u različitim žanrovima i komunikacijskim modusima, verbalno i neverbalno, i to kao, primjerice, ironija, sarkazam, šala, vic, parodija, satira, farsa, apsurd, cinizam i slično, naveo je Momo Dragičević, koji je je, zajedno s Rudijem Alvađom i Rejhanom Demirdžićem, napravio legendarne narodne likove Momu i Uzeira iz kultne humorističke emisije «Cik-Cak», nekadašnjeg Radio Sarajeva.

- S obzirom da je u to vrijeme (kraj sedamdesetih) postojala samo jedna radijska stanica u BiH, bio je to centralni medijski događaj za cijelu obitelj i milijunsku publiku. Emisiju su uređivali timovi scenarista koji su se zvali – humoristi. Njihov je zadatak bio osmišljavati skečeve koje su, potom, u dramskom studiju Radio Sarajeva snimali najpoznatiji glumci bh. teatra. Među njima, istaknuto mjesto pripadalo je Rudiju Alvađu i Rejhanu Demirdžiću, koji su udahnuli život Momi i Uzeiru, prigradskim ljudima koji su, kroz narodni humor, znali pričati u stihu o problemima i društvenim događanjima. Prvobitno su nedjeljom od 13 sati na Radio Sarajevu naciju zasmijavali u emisiji 'Cik-cak', a onda su se preselili na televizijske ekrane. Kada su sagrađena dva Unisova nebodera na Marindvoru, priča o Momi i Uzeiru već je bila završena, ali su neboderi ponijeli imena po njima dvojici. Ta imena ostala su za vječnost, naveo je Momo Dragičević.

U okviru stalne glazbene rubrike, urednik dr. sc. Marijo Pejić i prof. Enes Ibričević, predstavili su glazbene teme iz najpoznatijih humorističnih TV serija nekadašnjeg JRT-a.

- Od 1966. ustalio se stalni termin JRT-a, nedjeljom nakon Dnevnika, u kojem su sve televizije na govornom području hrvatskog i srpskog jezika preuzimale humoristične emisije, koje su u kolektivnom sjećanju ostale zapamćene, ne samo po svojim temama i originalnim likovima, već i po kvalitetnim, nadahnutim i pjevnim naslovnim skladbama. S proizvodnjom humorističnih igranih serija u okviru JRT-a, prva je uspješno počela TV Beograd, proizvevši humoristične serije 'Servisna stanica', 'Muzej voštanih figura', 'Ogledalo građanina pokornog', 'Licem u lice', 'Crni sneg', 'Parničari', 'Muzikanti' i 'Građani sela'. Izniman uspjeh postigle su serije 'Pozorište u kući', 'Kamiondžije' i 'Grlom u jagode'. Posljednja humoristična serija TV Beograd koja se emitirala u zajedničkom terminu JRT-a bila je 'Bolji život'. Televizija Zagreb je stekla iznimnu popularnost na teritoriju čitave bivše Jugoslavije humorističnim serijama sa spojem komičkih i izrazitijih dramskih konponenetni: 'Naše malo misto', 'Gruntovčani' i 'Velo misto'. Televizija Sarajevo proizvela je humorističnu seriju 'Karađoz', a najveću popularnost i gledanost imala je kultna humoristična serija 'Top lista nadrealista', koja se počela emitirati kao rubrika u radijskoj emisiji 'Primus' na Radio Sarajevu, a potom se preselila na male TV ekrane. Jednu od kultnih serija na području Jugoslavije proizvela je i Televizija Titograd: 'Đekna još nije umrla, a ka’će ne znamo'. Publika i danas voli čuti i zapjevušiti naslovne skladbe ovih kultnih humorističnih serija, naveo je dr. sc. Marijo Pejić.

Momo Dragičević je u okviru programa «Duga Presshura» prenio smijeh na publiku u klubu SSH kroz šale, aforizme i satiru, istaknuvši da je smijeh najbolji lijek.

(Doznajemo.com)